Rimska carska kovnica antoninijana u Viminaciju je počela sa radom već za vladavine cara Filipa I 246. godine. Kovnica je osnovana većinom zbog potrebe brzog priliva novca za plaćanje vojske. U drugoj polovini 257. godine car Galijen zatvorio je kovnicu,a kovničko osoblje poslao u kovnicu u Köln (Colonia Agrippinensis) u provinciji Germaniji (Germania).
Provincijalna kovnica novca osnovana je 239/240. Godine za vrijeme vladavine cara Gordijana III. u ime zemaljskog sabora (concilium proviniciae) provincije Gornje Mezije (Moesia Superior), te je kovnica kovala brončani novac triju vrijednosti. Kovnica je prestala djelovati 255. Godine u vrijeme vladavine cara Valerijana I (253-259).
