Kovnicu u Mediolanumu je 259. Godine otvorio car Galijen, ali ju je već 273. zatvorio car Aurelijan koji je u njoj kovao zlatni novac (aureus) i antoninijane.
Kovnica je funkcionirala za vrijeme cara Konstancija II koji je u ovoj kovnici kovao zlatnike (solidus) i višestruke solide u periodu 352.-357. g.
Zlatnici su u ovoj kovnici kovani u još nekoliko navrata 364., 402./404. (Arkadije), te solidi i silikve u periodu 452. i 500. godine iako su dokumentirani primjerci pojedinih careva koji su kovali u periodu 404-452. godine.
Tijekom Ostrogotske vladavine grad je potpao 489. godine pod vlast Teodorika te su sve do 518. U ovoj kovnici kovani solidi i četvrtsilikve u ime istočnogotskih vladara.
