Rimska carska kovnica u Sisciji (današnji Sisak) je jedna od rijetkih kovnica kojoj znamo točnu lokaciju. Naime arheološkim sondiranjima u koritu rijeke Kupe čini se da su pronađeni njezini ostaci. Prije toga su se na ovoj lokaciji pronalazili kovne pločice i žig/štanca za kovanje novca. Kovnica je započela sa svojim radom tijekom samostalne vladavine cara Galijena (260.-268.) uz pomoć kovničkog osoblja iz rimske kovnice. Te je započeto kovanje antoninijana. Kovnica je kovala novac od zlata (aureus), srebra (argenteus, siliqua...) i bronce (nummus, AE1-4). Kovnica je neprekidno funkcionirala do početka 5. stoljeća.
Kovnica je funkcionirala kratko vrijeme tijekom istočnogotske vladavine krajem 5. st. i početkom 6. stoljeća kada su se kovali zlatne tremise kralja Teodorika.







