{"id":5861,"date":"2020-08-06T10:37:44","date_gmt":"2020-08-06T10:37:44","guid":{"rendered":"https:\/\/qtour.org\/?page_id=5861"},"modified":"2020-08-26T09:07:30","modified_gmt":"2020-08-26T09:07:30","slug":"tvornica-tanina-i-pojava-sporta-u-zupanji","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/qtour.org\/it\/ima-jedan-granicar-boja-mu-je-plava\/tvornica-tanina-i-pojava-sporta-u-zupanji\/","title":{"rendered":"Tvornica tanina i pojava sporta u \u017dupanji\u200b"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Tvornica tanina i pojava sporta u \u017dupanji<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t< Vrati na sadr\u017eaj<\/span>\n\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Prvi spomen \u017dupanje kao organiziranog naselja javlja se na zemljovidima iz 16. stolje\u0107a, a nakon turske okupacije i ulaska u Habsbur\u0161ku Monarhiju, \u017dupanja se, pod nazivom \u017dupanje Blato, uklju\u010duje u Vojnu krajinu s ciljem \u010duvanja granice prema Osmanskom Carstvu. \u017dupanjski se kraj od toga razdoblja, uz domicilno stanovni\u0161tvo, i intenzivno naseljava, te sva naselja ja\u010daju na kulturnom, dru\u0161tvenom i ekonomskom polju. U \u017dupanji se 1717. godine utemeljuje \u017eupa Svetog Ivana.<\/p>

Sredinom 19. stolje\u0107a u \u017dupanji se pojavljuju gospodarsko dru\u0161tvo, prva ugovorna po\u0161ta, prva \u010ditaonica u slavonskom dijelu Vojne granice, a na liniji Sisak\u2013Zemun u \u017dupanji pristaju rije\u010dni parobrodi, od kojih je posebno va\u017ean bio prvi hrvatski parobrod \u201eSloga\u201c. Grade se ceste, koje povezuju \u017dupanju s Vinkovcima i spa\u010dvanskim bazenom, razvija se poljoprivreda, pojedini obrti, a uskoro i industrija.<\/p>

Godine 1881. dolazi do kona\u010dnog ukidanja Vojne krajine i \u017dupanja se uklju\u010duje u ugarski dio Austro-ugarske monarhije te potpada pod upravu Hrvatskog sabora. S razvoja\u010denjem dolazi do velikih gospodarskih promjena u \u017dupanji uslijed prodora novih i slobodnijih kapitalisti\u010dkih odnosa.<\/p>

Krajem 19. stolje\u0107a \u017dupanja se industrijski razvija, a time i urbanizira. Naselja \u017dupanjske Posavine tako\u0111er se razvijaju te u njima nastaje niz zna\u010dajnih kulturnih i gospodarskih institucija. Za potrebe plasiranja industrijskog kapitala na tr\u017ei\u0161te razvija se rije\u010dni i cestovni promet.<\/p>

Posebice je doma\u0107im i stranim industrijalcima privla\u010dna bila \u0161uma spa\u010dvanskog bazena i to zbog vrlo kvalitetnog i jeftinog hrasta lu\u017enjaka. Prvi strani industrijalci iz Engleske dolaze u \u017dupanju oko 1880. godine.<\/strong>\u00a0 Tvrtka The Oak Extract Company Ltd<\/em> sa sjedi\u0161tem u Suttonu<\/strong> kod Londona otvara u \u017dupanji tvornicu tanina, koja je radila od 1883. <\/strong>do 1936. godine.<\/strong> Tanin je smola iz hrasta, koja se koristila u kemijskoj i drvnoj industriji.<\/p>

Za privremeni smje\u0161taj vodstva tvornice Englezi su unajmili zgradu nekada\u0161njeg grani\u010darskog \u010dardaka, a dana\u0161nju zgradu Zavi\u010dajnog muzeja Stjepana Grubera. Tvornica je zapo\u0161ljavala nekoliko stotina radnika, a zbog potrebe rada u tri smjene bio je osvijetljen krug oko tvornice, te je tako \u017dupanja me\u0111u prvima u Hrvatskoj imala elektri\u010dnu rasvjetu.<\/p>

Prvi dioni\u010dari tvornice bili su uglavnom Englezi i Kana\u0111ani. U sje\u0107anju \u017dupanjaca posebno mjesto me\u0111u njima zauzima obitelj Hepburn. Me\u0111u upraviteljima\/zaposlenima u tvornici tanina spominje se Frank Hepburn<\/strong>, stariji brat Fredericka Hepburna<\/strong>. Frederick (Fred) \u0107e se \u017eenidbom sa \u017dupanjkom Katarinom Horvatovi\u0107<\/strong> do\u017eivotno vezati uz \u017dupanju. U sje\u0107anju \u017dupanjaca Fred i Katarina <\/strong>ve\u017eu se uz dono\u0161enje prve lopte u \u017dupanju, \u0161to nikako ne mo\u017ee biti istina,<\/strong> jer su u to vrijeme oboje bili djeca, te je vjerojatno vremenom do\u0161lo do poistovje\u0107ivanja starijeg Franka s Fredom Hepburnom i izglednije je da je Frank prije Fredericka do\u0161ao u \u017dupanju. No budu\u0107i da su Fred i Katarina postali nositelji dru\u0161tvenog, kulturnog pa i sportskog razvoja \u017dupanje u kasnijem razdoblju, svakako im treba pridati zna\u010daj i za \u0161irenje nogometne kulture u \u017dupanji, premda nisu sudjelovali u njezinom po\u010detku.<\/p>

Hepburni su zadu\u017eili \u017dupanju promoviraju\u0107i razli\u010dite gra\u0111anske obi\u010daje i hobije, koje postupno prihva\u0107a i doma\u0107e stanovni\u0161tvo te \u017dupanja stoga po svim dru\u0161tvenim mjerilima postaje grad. Bavili su se raznim sportskim aktivnostima: nogometom, tenisom, ma\u010devanjem, kriketom, polom, jahanjem, lovom (Batarilovi\u0107, 2005: 16). Katarina, kao doma\u0107a djevojka koja se udala za bogatog engleskog industrijalca, postala je simbol \u017eupanjske Pepeljuge, nekoga tko je iz agrarnog, siroma\u0161nog svijeta u\u0161ao u rasko\u0161 ili, kako su ju \u010desto nazivali, \u201e\u0161oka\u010dka lady\u201c.<\/p>

S vremenom je opala potra\u017enja za taninom, pa je 1936. godine tvornica potpuno prekinula s radom.\u00a0 Fred Hepburn umro je 1940. godine, a Katarina postala jedina nasljednica zgrada i zemlji\u0161ta biv\u0161e tvornice. Nakon Drugog svjetskog rata imovina joj je konfiscirana, pa je napustila \u017dupanju i oti\u0161la \u017eivjeti u Veliku Britaniju k rodbini svog mu\u017ea, a zemlji\u0161te nije prodala, ve\u0107 ga poklonila NK-u \u201eGrani\u010dar\u201c sa \u017eeljom da se na njemu izgradi sportski stadion. Inventar tvornice i postrojenja rasprodani su ili zaplijenjeni tijekom Drugog svjetskog rata i u poratnim godinama.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\tNatrag<\/span>\n\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\tVrati na sadr\u017eaj<\/span>\n\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tvornica tanina i pojava sporta u \u017dupanji < Vrati na sadr\u017eaj Prvi spomen \u017dupanje kao organiziranog naselja javlja se na zemljovidima iz 16. stolje\u0107a, a nakon turske okupacije i ulaska u Habsbur\u0161ku Monarhiju, \u017dupanja se, pod nazivom \u017dupanje Blato, uklju\u010duje u Vojnu krajinu s ciljem \u010duvanja granice prema Osmanskom Carstvu. \u017dupanjski se kraj od toga… Read More »Tvornica tanina i pojava sporta u \u017dupanji\u200b<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6659,"parent":5856,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"elementor_header_footer","meta":{"footnotes":""},"tags":[],"folder":[9],"class_list":["post-5861","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/qtour.org\/it\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5861","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/qtour.org\/it\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/qtour.org\/it\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/qtour.org\/it\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/qtour.org\/it\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5861"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/qtour.org\/it\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5861\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/qtour.org\/it\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5856"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/qtour.org\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6659"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/qtour.org\/it\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5861"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/qtour.org\/it\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5861"},{"taxonomy":"folder","embeddable":true,"href":"https:\/\/qtour.org\/it\/wp-json\/wp\/v2\/folder?post=5861"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}