Slide
Dario Puljić
i narodne nošnje
Hrvata iz Kreševa

Ja sam Dario Puljić. Dolazim iz malog pitoresknog gradića iz srca Bosne, Kreševa. Imam 26 godina i doktor sam dentalne medicine. Trenutno sam 3. godina poslijediplomskog doktorskog studija na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu. Iako naočigled nespojivo veliki sam zaljubljenik u etnologiju.

Autor sam knjige „Tradicijsko odijevanje Hrvata u Kreševu i okolici“ koja je izašla 2021. g. Knjiga je nastala kao sinteza mojih dosadašnjih istraživanja narodnog ruha, običaja te kao pomoć budućim pokoljenjima koje bi zanimala ova tematika. Mislim, barem sam takvoga stajališta da nema veće ljubavi nego svom gradu, njegovim žiteljima pokloniti nešto s čime taj grad i njegovi običaji mogu živjeti još vijekovima. Još kao mladom folklorašu probudila se u meni ljubav prema tradicijskoj odjeći, narodnim običajima i svemu što sam mogao povezati s tradicijom. Jedan od odlazaka u Muzej franjevačkog samostana sv. Katarine u Kreševu potaknuo me da počnem prikupljati nošnje kreševskoga kraja. Intenzivnije prikupljanje počelo je kada sam u nasljedstvo od bake dobio dio nošnje koju je nosila njena majka. Vjerujem da su mi ti komadi nošnje i dalje najvrjedniji i o njima brinem s posebnom pažnjom. Nakon toga nošnja je dolazila kako bih ja rekao sama od sebe. Znate, kao da ti predmeti nađu vas, a ne vi njih. Dosta njih sam dobio na poklon od ljudi koji su vjerovali da će kod mene biti sigurniji, da će se pokazivati i živjeti svoju priču, odnosno pokazati svo bogatstvo tradicijskog odijevanja moga grada. Neke od njih sam i kupovao, dosta njih i po jako visokim cijenama. Iz tog razloga je često dolazilo do nesuglasica s roditeljima. Smatrali su da novac trebam uložiti u nešto korisnije. Mogu reći da sam potpunu afirmaciju od njih dobio tek po izdavanju knjige. Vjerujem da su tada postali svjesni moje vizije i shvatili da me ne mogu baš lagano zaustaviti u mojoj ideji. Svoju zbirku čuvam u Kreševu, doma. Mama je postala glavni saveznik jer s vremena na vrijeme prozračuje nošnju i brine o njoj, budući da ne živim više u Kreševu. Zbirka je opisana i svi predmeti evidentirani. Trenutno broji više od 300 različitih predmeta. Također sadrži podatke o datumu otkupljivanja predmeta, osobi kojoj je pripadala i tko ju je izradio. U dosadašnjem radu sam surađivao prvenstveno s muzejima u sklopu Franjevačkog samostana u Kreševu i Fojnici, zatim Zemaljskim muzejom u Sarajevu koji također baštini vrijedne predmete otkupljene u Kreševu. Velik doprinos mom radu dala je i Posudionica i radionica narodnih nošnji u Zagrebu (danas Centar za tradicijsku kulturnu baštinu). Veći dio moje zbirke čine predmeti iz Kreševa i okolice, seoska i gradska nošnja. Osim ovog lokaliteta skupljao sam i nošnje gradskog stanovništva drugih konfesija iz Sarajeva i okolnih varošica. Moj dugoročni cilj je prikazivati te nošnje i sačuvati ih od zaborava. Iz toga razloga sam sudjelovao na brojnim izložbama i revijama narodnih nošnji. Na reviji narodnih nošnji i oglavlja u Novom Sadu „Biserna grana“ osvojio sam treće mjesto za mušku narodnu nošnju. Treba biti svjestan kompleksnosti tradicijskog odijevanja. Jednostavno neki komadi su nestali, nemoguće ih je pronaći ili su u fragilnom stanju. Iz toga razloga sam pribjegao i rekonstruiranju pojedinih predmeta kako bih upotpunio neke od kompleta. Na prošlogodišnjoj reviji rekonstruiranih nošnji prikazao sam rekonstruirane mušku i žensku gradsku nošnju iz Kreševa po primjercima iz Zemaljskog muzeja te gradsku žensku bošnjačku nošnju iz Sarajeva. Ako izuzmemo sentimentalnu vrijednost predmeta koje sam naslijedio iz svoje vlastite obitelji, posjedujem reprezentativne predmete gradske bošnjačke nošnje iz Sarajeva. Zapravo, moja suradnja s Posudionicom i radionicom narodnih nošnji je počela na način da sam tražio ponudu da se rekonstruira muška gradska nošnja iz Sarajeva. Tada sam tek počeo sa skupljanjem. Mail je došao do šefa Posudionice koji me potaknuo da budem ustrajan i pokušam ipak naći originalnu na terenu. Rekonstrukcija se na kraju nikada nije desila jer sam zahvaljujući toj motivaciji skupio puno više od toga, ne samo jedan komplet nego više njih. Istovremeno shvaćam odgovornost koju imam prema zbirci jer takve predmete je jako teško naći, nekih više i nema, neki su možda jedini preživjeli i nalaze se u mojoj zbirci. Iz toga razloga bih s vremenom želio otvoriti vlastiti etnografski muzej u mom radnom gradu, u jednoj od starih bosanskih kuća kojima obiluje Kreševo. Nadam se da ću u toj zamisli uspjeti.

Slide 1

Svečane gradske nošnje iz Kreševa s kraja 19.st.

Slide 1

Muška gradska nošnja iz Kreševa, kraj 19.st.

Slide 1

Muška gradska nošnja iz Kreševa, kraj 19.st.

Slide 1

Detalj s muškog haljetka s rukavima - anterije, gradska nošnja

Slide 1

Muška seoska nošnja iz Kreševa, početak 20.st.

Slide 1

Muška gradska nošnja iz Kreševa, 19.st.

Slide 1

Djevojačka gradska nošnja iz Kreševa, 19.st.

Slide 1

Djevojčica u gradskoj nošnji iz Kreševa, 19.st.

Slide 1

Djevojačka seoska nošnja iz Kreševa, 20.st.

Slide 1

Ženska gradska nošnja, 19.st. Kreševo

Slide 1

Haljetak dugih rukava - saltica od čohe

Slide 1

Ženska seoska nošnja, udata žena, 20.st., Kreševo

Slide 1

Djevojačka seoska nošnja, 20.st., Kreševo

Slide 1

Ženski kratki haljetak koparan s faltnicama

Slide 1

Dječak u gradskom ruhu, Kreševo, 19.st.

Slide 1

Ženska gradska nošnja iz Kreševa, nošnja udate žene, 19.st.

Slide 1

Gradski prslučić - ječerma od raše, vrste vunenog materijala

Slide 1

Dječak u seoskom ruhu, Kreševo, početak 20.st.

Slide 1

Ženska gradska nošnja ala franga, djevojka u bluzi po uzoru na AU modu, početak 20.st.

Slide 1

Filigranske kopče - Pivac pafte s pojasom - kolanom

Slide 1

Djevojačka gradska nošnja iz Kreševa, 19.st.

Slide 1

Svečane ženske gradske nošnje iz Kreševa s kraja 19.st.

Slide 1

Detalji ženske gradske nošnje iz Kreševa, haljetak s rukavima - saltica, prslučić - ječerma, filigranski nakit

previous arrow
next arrow