Rimska kovnica novca započela je sa djelovanjem već u republikanskom razdoblju, kada su u njoj oko 280.g. p.n.e. izrađivani brončani ingoti, a potom novac tipa aes grave. Prvi denari su rimskoj kovnici kovani oko 211.g.p.n.e. Kao najvažnija carska kovnica djelovala je od vladavine cara Augusta (27.g.p.n.e.- 14.g.). Između 19.gp.n.e.i 12. g. p.n.e. kovan je samo zlatni (aureus) i srebrni novac, a od 18.-4. g. p.n.e., te ponovo od 10.-12.g. velike količine brončanog novca. Od vladavine cara Kaligule (37.-41. g.) kovanje zlatnog, srebrnog i brončanog novca se odvija manje-više bez prekida, a nakon 402.g. je bila uviše navrata jedina funkcionalna kovnica na zapadu.