Prvi novci Ugarske vuku podrijetlo od osnivača Mađarske države Stjepana I ( 1000.-1038.), a prvi kovani novci su bili od srebra na samom početku njegove vladavine oko 1000-te godine, rađen po uzorku na zapadnoeuropski denar. Denar je postao glavna valuta u Ugarskoj za iduća tri stoljeća.
Kovnica u Budimu i Esztergomu (koji su bili zajedničkom upravom) radile su sa manjim prekidima od 1255. do 1531. Godine 1323. Kovnice se spajaju te od 1355. kovnica u Budimu postaje jedina kovnica koja je funkcionirala i u sljedećim stoljećima. Oznaka kovnice u Budimu koja se pojavljuje na novcu je slovo B.













